Menu
A+ A A-

Drugi dan simpozija TImod 2018: Stručna predavanja

U drugom radnom dijelu drugoga dana TImod-a 2018 održana su stručna predavanja univerzitetskih profesora iz Niša, Novog Sada te uposlenika Agencije za znanost i visoko obrazovanje iz Zagreba.

Pripremile: Lamija Grabus i Fikreta Kerić

Prof. dr. Jovan Stepanović sa Tehnološkog fakulteta Univerziteta u Nišu izlagao je na temu  „Deformacione karakteristike iglenih geotekstilnih materijala“. Naveo je značenje geotekstila, zatim njegovu podjelu, gdje je više govorio o propusnim i nepropusnim geotekstilima. Prisutne je upoznao gdje se sve primjenjuje geotekstil, te naveo da su to mjesta poput deponija, željezničkih pruga, kanala itd. Istakao je koje su to funkcije geotekstilskih materijala, te da geotekstil ima široku primjenu, ne samo za konfekciju. Također, prisutni su mogli saznati dosta o proizvodnji netkanog tekstila i karakteristikama vlakana.

Prof. dr. Krešimir Hajdarović iz Agencije za znanost i visoko obrazovanje u Zagrebu u svom predavanju „Netkani tekstil-područje primjene i zahtjevi“ istakao je da su područja primjene netkanog tekstila jako velika. Naveo je zahtjeve za geotekstile: da moraju izdržati uvjete gradnje (dinamička i statička naprezanja na proboj, pucanje, razvlačenje, itd.), sposobnost filtriranja/propuštanja, ne smiju biti biorazgradivi, određena sklonost puzanju, odgovarajuće trenje sa materijalima koje razdvajaju, ne smiju mijenjati svojstva pri visokim/niskim temperaturama.

Istakao je i funkciju geotekstila u odlagalištima otpada kao što je stabilnost pokosa, zaštita geomembrane, omogućavanje prihvatanja predviđenih opterećenja, poboljšane karakteristike građenog objekta, te ušteda mineralnih resursa. Kazao je da se geotekstil upotrebljava sa membranom, te naveo da se koristi svuda, kao u izgradnji pruga, tunela, poboljšanja asfalta, pri izradi automobila, kanala, te za otpad, u medicini, agrotekstil itd.

Prof. dr.Vasilije Petrović je profesor na Tehničkom fakultetu "Mihajlo Pupin" Univerziteta u Novom Sadu i izlagao je na temu „Rješavanje problema kadrova u tekstilnoj i odjevnoj industriji“. Naveo je da je suština priče o kadrovima upravo u pronalaženju načina kako danas mlade privući da uđu u tekstilni sektor. Smatra da je poslije brojnih propusta u tranziciji tekstilni sektor pimoran da uspostavi novi pristup osposobljavanja kadrova.

Danas je ključni problem nemogućnost naših preduzeća da nađu dobro plaćeni posao, odnosno preduzeća su uglavnom nekonkurentna na velikim tržištima. To za posljedicu ima niske plate. Pored toga, smatra da su zastarjela oprema i loša osposobljenost radnika na svim nivoima od šivača do inžinjera među glavnim problemima. Stari radnici - sredina gdje teško ulaze mladi.

Kao moguće rješenje problema ističe uvođenja mladih u tekstilni sektor:

- Švedski primjer - uvođenje u osnovnu školu predmeta za izradu predmeta koji nas okružuju-odjeće (približavanje djeci modne industrije),

- upis u srednje škole - ostaviti na budžetu mjesta za tekstilne smjerove (npr. 1000 = upis gimnazije, ekonomske i medicinske škole 900, a ostane 100 za sve ostale),

- fakulteti – da omoguće stipendiranje studenata tekstilnog usmjerenja,

- osnivanje regionalnog savjeta za razvoj kadrova u tekstilnoj industriji.