Menu
A+ A A-

Rimsko carstvo na tlu Bosne i Hercegovine

 

Prije dolaska Rimskog carstva na tlo Balkanskog poluostrva naseljavala su se brojna ilirska plemena. Konačnim osvajanjem ilirske teritorije u ljeto 35—33. g. p.n.e. od strane Oktavijana Augusta, teritorij današnje Bosne i Hercegovine sa ukupno 89 plemena bio je pod vlašću Rimskog carstva. Dolaskom Rimljana stvara se novi poredak na teritoriji Bosne i Hercegovine.

Pripremila: Melisa Zahirović

Dolaskom Rimljana jedan dio stanovništva se seli, drugi dio pada pod ropstvo ovog carstva, a ostatak stanovništva biva uključen u vojne jedinice. Sva prirodna blaga ove teritorije postaju dijelom državnog vlasništva. Stil i način života stanovnika se uveliko mijenja, kako zbog gradnje, tako i zbog dolaska nove kulture, religije, obazovanja i shvatanja života. Velikom brzinom su se gradile ceste, utvrde te podizala naselja.

Publije Kornelije Dolabela je započeo gradnju cesta, uz gradnju stražarnica i putnih stanica, kao i izradu katastarskih karata. Novoizgrađeni putevi su donijeli brži protok informacija, osigurali mir, te omogućili širi privredni i kulturni napredak koji će i nakon Rimljana dugo ostati u upotrebi.

Gradnja naselja je bila najčešća uz puteve, u ravnici, na mjestima starih ilirskih naselja, kao i blizu utvrda.  Sva naselja su bila slična po načinu gradnje. Ono što obilježava način rimske gradnje jeste postojanje trga u mjestima gdje je bilo najviše komunikacije, trgovine i razmjene informacija. Sva naselja su većinom bila dobro opremljena, posjedovala su vodovod, kanalizaciju, javna kupatila, centralno grijanje itd.

Na području današnjeg Brčkog izgrađena je najstarija utvrda sa naseljem pod nazivom Saldae, što na latinskom znači Luka soli. Na ovom mjestu se odvijao transport, primopredaja soli, nakon čega se sol vodenim putem transportovala u druge krajeve.

Na novi način i shvatanje života u velikoj mjeri imao je utjecaj religije i kristijanizacija. Iako su Rimljani pokazivali veliku toleranciju prema kulturnim, historijskim i religijskim obilježjima novoosvojene teritorije, donijele su i novu religiju. Vjera im se sastojala iz više glavnih božanstava, no najveću naklonost iskazivali su „Najboljem i najvećem Jupiteru“, ocu bogova i ljudi.

Pošto je ovaj teritorij povezan mrežama ulica, uz svo prirodno bogatstvo to je značilo i velik broj ljudi koji su pristizali iz svih krajeva svijeta radi razmjene informacija i trgovine. Tako je na tlo današnje Bosne i Hercegovine došla nova religija – kršćanstvo, čemu svjedoči veliki broj bazilika na ovim prostorima.

Rimsko carstvo je na ovoj teritoriji ostalo sve do IV stoljeća, nakon čega ove prostore osvajaju Goti.