Menu
A+ A A-

Patent koji je promijenio svijet

 

 

29. januara 1886. inžinjer iz Mannheima, Carl Benz, predao je u Carskom zavodu za patente u Berlinu zahtjev za priznanje patenta vozila pokretanog benzinskim motorom. Taj pionirski poduhvat u svoje je vrijeme možda i pripadao kategoriji avangardnog izumiteljstva, no ubrzo će se pokazati da “kočije bez konja” očekuje vodeća uloga u budućnosti.

Nešto kasnije, iste godine, Gottlieb Daimler je napravio svoje vozilo čime je postavljen temelj za saradnju iz koje će izniknuti danas najstariji proizvođač automobila – Mercedes-Benz. Od 2011. godine, izvorni je patent, koji predstavlja doista pravo svjedočanstvo kreativne snage i inventivnog duha Carla Benza, uvršten u program Sjećanje svijeta, organizacije UNESCO čime se našao “u društvu” djela kao što su Gutenbergova biblija, Magna Carta ili Bachova Misa u h-molu.

Prvo vozilo s vlastitim pogonom

Automobil je, dakako, pojam koji će nastati kasnije. A, kako bi se ideja o “kočiji” bez konja, pretvorila u stvarnost, bio je potreban efektivan pogonski stroj. No, razni pokušaju, među kojima se možda i najviše istaknuo Francuz Cugnot, nisu urodili plodom jer su ta rana vozila bila pokretana nepraktičnim parnim strojem. Bilo je potrebno nešto drugo, kompaktnije i efektivnije da bi prvi automobil ugledao svjetlo dana.

Tu u priču uskače još jedan genijalni izumitelj, Nikolaus August Otto, koji je predstavio prvi funkcionalni pogonski stroj s unutarnjim izgaranjem (danas znan i kao Otto-motor) 1876. Kombinaciju dvaju genija urodila je plodom kada je Carl Benz 1885. počeo razvijati prvi automobil na svijetu. Za pogon svog motornog vozila Benz je odabrao 4-taktni benzinski motor volumena od 954 cm3 i snage od 0,55 kW (0,75 KS) pri 400 o/min. Pogonski je stroj bio postavljen vodoravno u posebno prilagođenu šasiju, a prvi je automobil mogao doseći najveću brzinu od 16 km/h.

Carl Benz: kratka biografija

Karl Friedrich Michael Vaillant nije oduvijek imao velike brkove. Rođen je u Karlsruheu, 25. novembra 1844. od majke Josephine Vaillant i oca vlakovođe, Johanna Georga Benza. Par se oženio nekoliko mjeseci kasnije, a dječaku je ime promijenjeno kada su mu bile dvije godine, u spomen na netom tragično stradalog oca. Maleni Vaillant tako je postao Karl Friedrich Benz, ponijevši prezime koje i danas odzvanja kao svakodnevna pojava te možda i najprepoznatljiviji simbol automobilske industrije uopće.

Uspješno poslovanje omogućilo je Benzu da se u potpunosti posveti svojoj staroj ideji “kočije bez konja”. Koristeći tehniku dijelom preuzetu s bicikala, Benz je napravio vozilo s tri žbičana kotača i punim gumama, opremljeno četverotaktnim benzinskim motorom smještenim između stražnjih kotača. Konstrukcija automobila bila je napravljena od čeličnih cijevi uz dodatak drvenih površina, a ovjes je imao lisnate opruge. Za prijenos snage na stražnje kotače poslužila su dva lanca. Pogonski stroj je također bio Benzova konstrukcija. Bio je to 1-cilindrični Otto motor volumena od 954 kubična centimetra. Stvoren je Benz Patent-Motorwagen.

Žena koja je promijenila povijest…

Prvu dužu vožnju automobilom ostvarila je jedna žena. Tačnije, bila je to Cäcilie Bertha Benz, rođena Ringer 3. maja 1849. u Pforzheimu. Karl Benz je svoj Patent-Motorwagen, na užas zgrožene javnosti, prvi puta predstavio 3. jula 1886. u ulici Ringstrasse u Mannheimu. Bila je to, doista, prva ikada održana prezentacija nekog automobila. Ovo bučno vozilo vjerojatno se nije dopalo nikome od prisutnih, no to nije omelo Benza da u mjesecima što su uslijedili usavršava djelić po djelić svog vozila. Pa ipak, trebalo je privući pozornost javnosti na pravi način.

Shvativši kako projektu njezina supruga nedostaje publiciteta i prihvaćanja od strane javnosti, Bertha Benz je 5. kolovoza 1888, odlučila krenuti na prvo putovanje ikada ostvareno nekim automobilom. Navodno bez znanja supruga, Bertha je spakirala njihova dva sina i otisnula se na putovanje do Pforzheima, udaljenog 106 km od Mannheima.

Putem se Bertha morala suočiti s brojnim problemima, poput puknuća pogonskog lanca, trošenja kočničkih obloga ili začepljivanja brizgaljke za benzin koju je, u konačnici, pročistila ukosnicom. Pa ipak, i nakon svih tih nedaća, Bertha i njezina dva sina stigli su na odredište te se istim putem vratili dan kasnije. Karl Benz vjerojatno nije mogao niti zamisliti bolju promociju.

… i djevojka zbog koje je promijenjena povijest

Premda niti na koji način nije povezana s nastankom prvog automobila ili njegovim probnim vožnjama, spomenut ćemo još jednu damu naprosto stoga što njezino ime predstavlja pojam koji čini danas dio neraskidivog trojstva automobilske povijesti.

Mercédès Adrienne Ramona Manuela Jellinek (1889.-1929.) bila je kćer austrijskog poslovnog čovjeka i diplomata Emila Jellineka i njegove supruge Rachel Goggmann Cenrobert. Mercédès je rođena u Beču i vjerojatno bi njen, ne odveć srećom ispunjen životopis ostao nepoznat da Emil nije bio zaljubljenik u automobile. Nakon što je postao najuspješniji prodavač DMG-ovih (Daimler Motoren Gesellschaft) automobila, Jellinek se uključio i u svijet utrka na Azurnoj obali, ubrzo ostvarivši brojne pobjede. Konačno, njegovi su natjecateljski automobili bili i personalizirani (što je u to vrijeme bio običaj), dobivši ime Mercédès koje će kasnije prerasti u brend, nakon povezivanja firmi Daimler i Benz, 1926.

Inače, Mercédès Jellinek nije imala odveć sretan život. Njen je kratak vijek bio obilježen skandalima u vremenima kada se propali brak smatrao itekako sramotnim. Nakon Barona von Schlossera, za kojeg se udala 1909, po završetku I Sv. rata našla se na ulici, proseći. Ništa bolje nije protekao niti njezin brak s umjetnikom Rudolfom von Weiglom, a svoju je životnu priču završila u Beču u dobi od tek 39 godina. Preminula je iste godine kada i Carl Benz.

Priča se nastavlja…

Godine 1886. inovacije Carla Benza i Gottlieba Daimlera donijeli su ljudskoj mobilnosti novu, revolucionarnu dimenziju. Ovi istinski vizionari uspjeli su stvoriti vozila koja su se, doduše skromnim ritmom, kretala zahvaljujući vlastitom pogonu – motoru s unutarnjim izgaranjem. Ipak, bez tog prvog dokumenta predanog 29. januara 1886. pitanje je kako bi svijet danas izgledao.

izvor: autonet.hr